nikolla983 Zemlja Dembelija
Član broj: 106332 Poruke: 23 *.abakusbp.net.
|
MOŽDA robotički pomagači ili kako ih je Čeh Karel Čapek još 1921. godine nazvao roboti u našim uslovima i prilikama zvuče kao naučna fantastika, ipak u svetu je u poslednjih godinu dana njihova primena porasla za više od 20 odsto.
Samo do pre desetak godina svetska populacija robota brojala je oko 800.000, angažovanih uglavnom u industriji, od čega su gotovo jedna trećina radi u Japanu. Obavljanje složenih i po čoveka opasnih aktivnosti u proizvodnim halama, istraživanje drugih planeta, otkrivanje i uklanjanje eksplozivnih naprava, sve češće obavljaju specijalizovani roboti, koji su već zakoračili u dom savremenog čoveka.
Ako se zna da je u 2003. godini u upotrebi bilo oko milion personalnih robota, a da će u 2007. godini ta cifra dostiću desetak miliona, neosporno je da su personalni roboti segment tržišta sa potencijalno najvišom stopom rasta u svetu. Hoće li roboti u najskorije vreme da postanu "kućne pomoćnice", "negovateljice", "uveseljivači" ili "vojnici"?
Pokušali smo to da saznamo od akademika Miomira Vukobratovića, direktora Centra za robotiku Instituta "Mihajlo Pupin", utemeljivača i osnivača, u celom svetu priznate "Beogradske škole robotike (1969. godine realizovao čuvenu metodu tačke nula momenta).
- Robot je sve više u službi čoveka: kako u kućnim poslovima, tako i u operacionoj sali, ali i vojnik, ako zatreba. Roboti mogu preuzeti i obaveze "negovateljice", naročito kod bolesnika koji zahtevaju neprekidnu negu. Takođe u upotrebi su i roboti antiteroristi, koji otkrivaju i uklanjaju sumnjive i eksplozivne naprave postavljene na prometnim mestima (aerodromi, metroi). To samo potvrđuje onu tezu da tehnologija (vreme) radi za nas - objašnjava akademik Vukobratović, za "Novosti".
PRVO MI, PA JAPANCI
PODSEĆANJA radi, akademik Vukobratović je pre 38 godina sa timom svojih istaknutih saradnika u Institutu "Mihajlo Pupin" realizovao aktivni egzoskelet, preteču savremenih humanoidnih robota. On je trebalo da pomogne teškim invalidima tipa paraplegičara. O sve većoj želji čoveka da ga mašina zameni i olakša mu život i u kućnim poslovima, naš sagovornik kaže:
- Robot u stanu? Lepo zvuči, ali je to teže ostvarljivo ako nema tipiziranog kako enterijera, tako i eksterijera (kose ravni, novi rasporedi pokućstva). Treba i robotu pomoći da dobije tu antropomorfnu, čovekoliku crtu, da emocionalno podražava "domaćina", da "razume" njegov osmeh ili ljutnju, tj. da postoji maksimalno moguće "emocionalno" slaganje između robota i ukućana - priča prof. Vukobratović.
U prilog ovome ide i najava japanskog udruženja za robotiku, da će sledeća generacija robota do 2010. godine biti obložena "silikonskom kožom", koja će primati nadražaje, baš kao i koža čoveka (osećaj dodira, bola, promene temperature). To su tzv. roboti za komunikaciju sa ljudima, a jedan takav prototip koji nosi naziv "Ripli" ima ugrađen audio sistem sa više mikrofona i može da prepozna izgovorenu reč. Na osnovu postavljenog pitanja on daje odgovarajuće informacije putem sintetizovanog glasa!
- Cilj je da roboti "žive" među ljudima. Tome bi mogao da doprinese veliki napredak humanoidne robotike, pa se čini da nismo daleko od vremena kada će perfektni personalni robot imati sve atribute savršenog sluge - priča naš sagovornik, podsećajući da su do sada izuzetne kreacije čovekovih "dvojnika" napravili Japan ("Soni" sa modelima SDR-3, SDR-4 i "Kjurio", "Honda-Asimo", "Pino", "Nuevo" "Morf") i Koreja (KHR 1, KHR 2).
LOPOVI NEMAJU ŠANSE
PREMA rečima prof. Vukobratovića u svetu su danas sve više zastupljeni i tzv. roboti zabavljači, koji spadaju u jednu od najskupljih vrsta.
- Robot zabavljač veličine 40 centimetara košta oko 10.000 evra, a onima visine od oko jednog metra cena dostiže i od 25.000 do 30.000 evra. Jedino što teši, jeste da im zbog sve veće proizvodnje i popularnosti cena na tržištu pada - kaže Vukobratović.
Jedan od prvih "mališana" koji je 1999. godine osvojio srca širom sveta bio je "Sonijev" AIBO, četvoronožni robot, koji na japanskom upravo i znači - drugar! Među najskupljim i najmodernijim modelima "igračaka" jeste ERS-7/ AIBO, kućni ljubimac, koji putem "emocija" komunicira sa "gospodarima". Kao i pravi pas obožava "češkanje" ispod brade i živi sa svojim ukućanima: potrebno mu je šest nedelja da od šteneta emocionalno "izraste" u psa. Za razliku od njega postoji i "nevaljali" "Ciklon AIBO", pravi mali "bandit", kojem je cilj da napravi "štetu". Cene ovih "psića" kreću se od 1.200 do 1.600 evra.
- Posle ozbiljnog humanoidnog robota visokih performansi "Honda P2" (1997), čiji su pokreti bili slični ljudskim, najviše simpatija pokupio je njihov relativno novi "potomak" "Asimo", čija je namena prevashodno imitacija i zabava, pa će on živahno i da "zaigra" ispred vas - uz osmeh komentariše prof. Vukobratović.
Najozbiljniji konkurent "Asimu" mogao bi da bude takođe japanski "Soni Kjurio", visine 70 centimetara i težine 55 kilograma, koji trči, skače, pleše, peva, igra golf i bejzbol, vozi rolere i poseduje veliku pokretljivost. Robot "Amikus 3000", koji može da udari 100 loptica u minuti, idealan je partner za stoni tenis (dostupan je samo u SAD, a cena mu je 2.300 dolara). Tokijski aerodrom već poseduje robota "prevodioca" iz klase "Papero" (partnerski personalni robot), sa ugrađenim rečnikom od 50.000 japanskih i oko 25.000 engleskih reči. Japanska kompanija "Tmsuk" predstavila je, čini se, najčudnijeg od svih: "Roborior" čuva vaš dom kad ste odsutni i opremljen video kamerom, zvučnikom i senzorom pokreta, tako da svog vlasnika obaveštava putem mobilnog telefona o svakom "uljezu". Poželite li da ga imate u svom stanu, koštaće vas 300.000 japanskih jena, a nabavlja se samo u Zemlji izlazećeg sunca.
Da vam pomognu u održavanju higijene stana, tu su roboti- usisivači "Rumba" i "Trilobajt", koji imaju veliku mogućnost manevrisanja i "snalaženja" u prostoru, a cena im je oko 995 dolara.
Ali, šta je sa tamnom stranom čovečanstva, današnjim sve češćim, modernim ratovima? Hoće li i robotika svoje "kormilo" usmeriti u tom pravcu?
- Već postoje roboti koji postavljaju ili demontiraju mine. I sami smo osetili posledice dejstva "inteligentnih projektila" u toku NATO agresije 1999. godine, a sve je veća primena ovakvih borbenih sistema u Iraku - kaže prof. Vukobratović.
SRPSKO-KINESKI
SA timom svojih saradnika i uz veliki doprinos eksperata iz Kine prof. Miomir Vukobratović planira razvoj prvog kinesko-srpskog humanoidnog robota visokih mogućnosti, ali i kaže:
- Jedna od mojih i najvećih počasti Beogradskoj školi robotike jeste priznanje koje je došlo iz Japana. Jedna od vodećih japanskih fabrika humanoidnih robota dobila je ime "ZMP inkorporejšen", po našoj, u svetu priznatoj metodi tačke nula momenta (ZMP), koja je pre 38 godina označila "rođenje" humanoidne robotike.
ČVRSTI, A JAKI
SAVREMENI roboti konstruisani su od najnovijih kompozitnih materijala, velike mehaničke čvrstoće a veoma male težine, najčešće od ugljeničnih vlakana, sa strukturom poput "tkanja". Imaju mogućnost adaptacije na promenu režima rada, pa se često nazivaju "pametnim" ("smart") materijalima. Možda je zato za 2050. godinu u Koreji već "zakazana" fudbalska utakmica između reprezentacije profesionalnih igrača i tima sastavljenog od robota "fudbalera".
|