milanche San Francisco
Član broj: 2447 Poruke: 1200 *.dynamic.sbb.rs.
|
Evo i malo vremena da pokusam da srocim neki putokaz za dobijanje posla.
Pokusacu gro napora da koncentrisem na dobijanje prvog posla u Dolini, jer je to najtezi deo cele price.
Kad se jednom vec proboravi neki period u regionu, oformi se osecaj, steknu neke koordinate, pa sve posle nije
tolika enigma.
Iako su godinama sa raznih strana stizali razni komadi informacija, mislim da je od najvece vaznosti steci jasnu
siroku sliku, tj. staviti sve komadice slagalice u pravu perspektivu. Kad je siroka celina jasna, mnogo se lakse
izkristalisu/razjasne manji detalji price.
O ciljnoj lokaciji:
Iako je ogroman rasadnik novih tehnologija, mesto gde se masa stvari desava prvi put, Silicijumska Dolina je
definitivno mesto sa nekom svojom profilisanoscu u smislu kvalifikacija koje se traze, sa kojima se moze premostiti
geografski jaz i dobiti posao. Iako za apsolutno svaku nishu moderne tehnologije ima posla, procentualna zastupljenost
radnih mesta, nivo plata, dugorocna sigurnost, trazenost... se menjaju s vremena na vreme.
Originalno, Dolina je bila mesto gde je pravljenje chipova bilo glavna delatnost u dugom vremenskom periodu izmedju
ranih sezdesetih pa sve do neke 2002/03. Potrebne kvalifikacije su bile: poznavanje logic design-a (digitalna elektronika),
VLSI dizajn (VLSI/Verilog), perl (za pisanje skripti za post-procesiranje tekstualnih outputa raznih simulatora). Negde u
istoj nishi su bili pisanje mikrokoda u proprietary asemblerima za te iste cipove, real-time embedded znanje (logic analyzer,
osciloskop, itd). U periodu od 1994/5 pa sve do negde 2004-te, programiranje FPGA (Xilinx, Altera...) je zahtevalo isto ili
slicno znanje, i bilo znacajno trazeno.
Ove discipline su trenutno u prilicnoj oseci u odnosu gde su bile po broju pozicija, obimu zarada, satnicama kontraktora.
Dizajn silicijuma, naravno, jos postoji, Intel, AMD, nVidia,...su jos uvek tu, Apple takodje razvija i neke svoje cipove,
medjutim, dizajn je uglavnom otisao u Kinu, tamosnji likovi za delic cene prave to isto ili jos bolje, organizuju se u grupe
i rucno route-uju cipove, a direktna proizvodnja (fab-ovi) su uglavnom na Tajvanu, u Koreji, od nedavno i na par drugih
lokacija.
Board-level hardware (lemilica, diskretne komponente, crtanje sema, dizajn stampanih ploca) je prosao jos gore. Iz istih
razloga, poslova ima vrlo malo, placeni su podnosljivo, uglavnom se outsource-uju raznim timovima po svetu.
Software je generalno pretrpeo znatno manje udarce, i evo kako stoje pojedine delatnosti:
Real-time embedded software - pisan u C/C++ za razne embedded uredjaje, familijarnost sa osnovama OS-a, multitasking,
multithreading, se pokazao kao najstabilnija bransa, koja gotovo ni malo nije trpela gubitke, outsource-ovanja. Ovo je
disciplina u kojoj inventivnost dizajnera, kompleksno poznavanje inzenjerskih kriterijuma (potrosnja, brzina, koriscenje
memorije), kao i poznavanje odredjene industrije (familijarnost sa tehnickim specifikacijama, desavanjima u industriji)
prakticno nema alternative. Profesionalni fokus, godine provedene u industriji + izlozenost high-tech okolini (prisustvo svih
mogucih gadget-a u upotrebi, tehnoloska svakodnevica na ultra-visokom nivou) se ipak ne mogu nadomestiti timom iz
Indije.
U poslednjih 7-8 godina, gotovo svi real-time operativni sistemi su prakticno ustuknuli pred embedded Linux-om. Prisustvo
ogromnog i rastuceg broja kvalitetnih open-source biblioteka, mogucnost potpunog uvida u source kod, customizacija i
direktno otklanjanje bug-ova su se pokazali kao presudni razlozi za masovno prisustvo Linux-a kao 'lingua franca' tehnologije.
Operativnu familijarnost sa Linux-om (instalacija, podesavanja, komande, kompajliranje, poznavanje paketa...) izrazito
preporucujem kao nesto sto ce definitivno zatrebati.
Familijarnost sa razlicitim mikrokontrolerima i specificnih asemblera definitivno moze da se uzme kao prednost i dokaz
inzenjerskog pristupa dizajnu. Ipak, mislim da nije dovoljno samo po sebi za pocetak (izuzev ako vec negde u svetu radite
za firmu, pa im zatrebate negde u Dolini).
device driver-i - za ovu nishu je potrebno dosta iskustva, i odredjen broj zavrsenih komercijalnih proizvoda. Potraznja
za Windows drivere je nesto veca nego za Linux, delatnost se pokazala kao izuzetno stabilna, medjutim ukupan broj pozicija
je znatno manji nego ostale varijante real-time embedded programiranja.
software design za standardne OS-eve i 'well established' platforme'. Dizajn aplikacija za Windows (.NET, MFC, Win32),
Linux (baziran na X-Lib), cross-platform (Java, QT, wxWidgets)...je svoj vrhunac dostigao negde u vreme DotCom boom-a,
doziveo odredjen pad trazenosti, i sada je na nekom stabilnom nivou.
Verzija istih poslova za mobilne uredjaje je, medjutim, u porastu. Trenutno dominiraju poslovi vezani za Android, iPhone/iPad,
za sve ostale nesto manje, a odredjeni OS-evi polako tonu u zaborav. Licno mislim da je za developere sa nasih prostora
iskustvo u ovoj nishi vrlo potentno - relativno je lako u 'kucnim' uslovima malih ulaganja steci relevantno iskustvo, imati dobru
vidljivost sa svojim proizvodom, posedovati odlican, efektivan demo na intervjuu.
web-centric design - gotovo sav bitan social networking (Facebook, Twitter, Google...) je baziran u regionu. Vise detalja
o ovome mozete saznati od Reljam-a, ja znam tu i tamo sta nacujem od prijatelja.
business aplikacije, database, security... - postoji izuzetan broj velikih igraca u ovom marketu, pristojan broj stabilnih
pozicija. Znacajan doprinos ovoj nishi donose i biotech kompanije, u kojima je prisustvo software aktivnosti prakticno potpada
u ovu oblast (databaze, razne statisticke analize, scientific aplikacije).
DSP algoritmi. Ovu oblast uz system control theory smatram inzenjerskim vrhuncem, jer zahteva puno pameti, bistrine,
invencije, discipline ucenja. Pozicija ima, i dobro su placene, medjutim, ukupan broj nije ni priblizno srazmeran zahtevanoj
vestini. Vezivanje za odredjenu industriju (wireless, audio, video, noise cancellation, kao i merna tehnika...) moze da donese
veci izbor poslova, ali moze da dovede i u prekomernu zavisnost od cudi trzista radne snage.
|