Citat:
nasilnike bi trebalo izbaciti iz škole, ali to se obično dešava tek kada dođe do ozbiljnog incidenta, jer su nastavnici pa i direktori najčešće zaplašeni, nezainteresovani, ili čak potplaćeni da održe status kvo. osim toga pitanje potezanja njihove odgovornosti kroz institucije sistema opet ide dosta kilavo...
Nema više takvog incidenta ...
Razlika između onog pre 50, 30, 10 godina i danas je što danas da bi izbacio klinca iz škole direktor škole mora da dobije saglasnost roditelja.
Ovo je najveća nebuloza ikada :)
Išao sam u osnovni 90ih (83. godište). Od kad sam bio klinac imam averziju ka većini profesora (ne svima) i nerviralo me je dosta u ponašanju istih. Moguće je da i nisam imao prave autoritete u osnovnoj i srednjoj školi i iako nisam nikog maltretirao nisam bio u situaciji da mene neko cima, sem kraće vreme u osnovnoj, što se rešilo.
Da je situcija ista tada i danas i ja bih se složio da mali treba da malo razvije muda i to bi bilo to.
U to vreme u koje svi pričamo kako je bilo katastrofalno, mogu da ti kažem da su učitelji i profesori imali VIŠE kontrole nad decom nego ovi danas. Baš zbog gore spomenutih stvari.
Kad sam ja bio klinac, ako bi neko napravio problem u školi ćale ili keva su išli pred nastavnika ili direktora da crvene i da mole da se klincu progleda kroz prste.
Sada profesor treba da se pravda roditelju, pa onda direktor roditelju, pa ako se roditelj slaže dete može i da se kazni.
U takvoj situaciji ti imaš klince koji grupno i organizovano prebijaju drugog klinca koji više puta tu biva i povređen, a da nikakve kazne nema.
I kao rešenje da se taj slabiji odbrani se nudi neka cigla u glavu? Ne znam da li je gore da pogodi nekog u glavu i ubije ga ili ozbiljno povredi ili da promaši pa da završi na urgentnom kad ga dohvate.
Nekada si jednostavno imao granice koje su samo oni najgori prelazili i većinom bi naj***** zbog toga. Isključenja iz škole, popravni domovi, batine od roditelja, starije braće, privođenja ...