Citat:
koliko je opravdano praviti voda-voda sistem (odnosno sonde u zemlji) za nekih 150-200m2 povrsine ili je opet to bolje sondirati na duze staze? Opet, za koliko moze da se isplati ta investicija?
zmajurina, dosta pitanja a koja za posledicu imaju dugoročne finansijske obaveze.
Moja preporuka je da se potpuno izbegne polazak od broja m2 površine a evo zašto.
100m2 može da ima termičke gubitke i 150W i 1.800W tj više od 1:10 odnos.
Shodno tome su drastično drugačija rešenja i oprema potrebni a time i kalkulacija troška investicije, troška redovnog održavanja opreme, troška pogonskog energenta.
Voda-voda ili rasolina-voda su opravdani ako se to pokaže proračunom kao finansijski isplativo rešenje imajući u vidu da u našoj zemlji ne postoji nikakav mehanizam grantova ili druge vrste pomoći države.
Svaka investicija za koju treba 20+ godina ekploatacije da bi isplatila početnii finansijski ulog se smatra danas neefikasno uloženim kapitalom.
Postoje grejni sistemi koji koriste Sunce kao osnovu i zasnivaju se na akumulatorima toplote velokog kapaciteta i koji recimo imaju vanredno male upotrebne troškove, čak do nivoa da su nekoliko desetina puta nižih troškova od najbolje danas TP.
Ali i početna investicija je takodje velika.
U Švajcarskoj su za potrebe eksperimenta, probe, ekstravagancije, bacanja para, kako ko već shvati napravili za jednu familiju kužu na takvim principima.
Osnova je prikupljanje sunčevog zračenja tokom 7 meseci i potom skladištenje energije koja se onda polagano troši narednih 5 meseci.
To je za sebe napravila jedna familija kao dom.
Ali, vodeni akumulator toplote ima adekvatno veliku zapreminu i koliko se prisećam visinu od nekih 11m a nalazi se montiran centralno u sredini kuće. Prečnik "bojlera" je nekoliko metara.
Shodno tome oko rezervoara vode je napravljena i koncepcija kuće, adekvatni temelji itd.
Uglavnom dodatna investicija u takvo rešenje grejanja košta reda veličine 100.000 eura, dakle grejni sistem.
U ovom privatnoj kući cena koštanja nije bila bitan element pa je moglo da se pušti mašti na volju.
E sad u našim uslovima da li ima preduslova finansijskih i ostalih, da li bi se dobila gradjevinska dozvola od nadležnih, itd...brojna pitanja.
Da se vratim na tvoja pitanja, treba uraditi detaljan i precizan energetski elaborat koji obuhvata sve podatke inače potrebne za izdavanje energetskog sertifikata (tzv pasoša zgrade) pa tek na osnovu toga odredio adekvatan grejni sistem.
U tom elaboratu se mogu sasvim dovoljno precizno proračunati gubici i pronaći mesta za poboljšanje energetske efilakasnosti same zgrade.
Najjeftiniji grejni sistem je smanjenje potrošnje same zgrade (izolacija, hladni mostovi, vetrozaptivanje, itd).
Prvo treba smanjiti potrošnju a onda je gotovo svaki grejni sistem povoljan i kasnije jeftin u eksploataciji uključivo i grejanje na gas.
Za koliko se isplati investicija se može odrediti tek na osnovu poznavanja stvarne situacije sa konstrukcijom zgrade i odabranog tehničkog rešenja- u praksi može biti i 6,7 godina a može biti i 40 godina pa i više.
U to treba uračunati i očekivani radni vek odabrane opreme ne samo po osnovu ispravnosti već i zastarelosti.
Uz današnji ubrzani razvoj opreme ne treba računati na upotrebu TP duže od 8-15 godina max jer u tom periodu već ozbiljno zastari i pojave se novi efikasniji modeli i rešenja.
Moj savet je da investicija u grejanje treba da se isplati za 10tak godina i tada je optimalno odabrana varijanta a rešenja od više decenija povrata investicije ne vidim kao efikasna upotreba novca.
Svaka zgrada je sistem za sebe i ono što je dobro za zgradu A ne znači i da je automatski dobro i za zgradu B.
Recimo zgrada koja se povremeno koristi (vikendica npr) treba da ima grejni sistem koji veoma brzo stupa u dejstvo i koji se može vrlo brzo prilagoditi trenutnim potrebama. Za tu zgradu recimo vodeno podno grejanje koje je samo po sebi inertno nije pogodan izbor.
Zgrada koja je namenjena stalnom boravku treba da ima veliku akumulaciju toplote u samoj strukturi zgrade.
Dalje, grejanje i zima je samo jedan segment upotrebe zgrade, šta je sa letnjom upotrebom ?
Podno grejanje je u našoj klimi u kombinaciji sa TP xx- voda neadekvatni odabir jer je potrebno intezivno isušivanje vazduha leti.
TP voda-voda sa vodenim toplovodnim grejanjem bilo radijatorima ili podno recimo ne može da se koristi za hladjenje u većem delu leta u našoj klimi, pa je potreban dodatni klasični klima uredjaj samo za hladjenje tj odvlaživanje.
Tada očito investicija u sistem grejanja se proširuje i u investiciju u sistem hladjenja.
Itd, iz više uglova treba sagledati svaki objekat, svaku želju investitora, svaku mikrolokaciju objekta, lokalne ulsove dobave energenta pa tek onda predvideti na apsolutno najbolji mogući po efikasnosti sistem već najisplativiji po korisnika.
E sad... sta ce meni TP koja radi na -15? Ne treba bi mi ni za -10. Kad mogu da tih par dana godisnje da upalim kalorifer od 10e i potrosim ukupno 3e vise struje? Voleo bih da upoznam tog prodavca koji ce me ubediti da je za mene bolje da potrosim 8000e umesto 2000e zarad 3evra godisnje ustede.
Ovo je jako lepo sažeta suština priče- bivalentni sistem sa 2 energenta je često isplativiji od insistiranja na vrhunskom sistemu sa jednim energentom koji pokriva sve zahteve.
Uvek se može kombinovati na način da se najveći deo grejne sezone koristi manji, slabiji i jeftiniji grejni uredjaj a samo po potrebi koristi dopunski grejni uredjaj koji tada može biti i sasvim običan neefikasni termoelektrični klasičan grejač tj kalorifer od 3 evra.
I takav sistem je opet u zbiru finansijski efikasniji od monovalentnog voda-voda ili vazduh -voda ili sličnog sistema.
Pronadjen optimalni kompromis često dovede do zanimljivih rešenja koja možda nisu uobičajena kod nas ali matematika finansija na kraju bez dileme ukaže smer delovanja.