OVDE SAM ISKOPIRAO ONO STO SAM DO SADA OBJAVIO NA OVOJ TEMI, NEBIH VISE DA SE PONAVLjAM. TAKODjE BIH VOLEO DA SE UKLjUCE CLANOVI KOJI SU RANIJE BILI AKTIVNI I IZNESU SVOJA ISKUSTVA SA GREJANjEM. NIJE UREDU DA SE POJAVE LjUDI KOJI IMAJU PROBLEM SA GREJANjEM A KAD ISTI RESE USPOMOC FORUMA ILI NA DRUGI NACIN ZABORAVE NA FORUM I SVOJA ISKUSTVA CUVAJU ZA SEBE
Pratim ovu temu od samog pocetka i sve sto sam ovde procitao pokusao sam da primenim kod sebe. Sve firme koje se ovde pominju ja sam kotaktirao u nadi da za svoju kucu od 120m2 pronadjem resenje za grejanje. U novoizgradjenoj kuci sam ugradio podno grejanje koje je prosle zime pusteno u rad i koje je pogonio elektro kotao 6Kv. Kuca je izolovana sa 8cm stiroporom i ima PVC prozore, za nase uslove dobro izolovana mada sada bih verovatno to radio jos bolje. Pratio sam potrosnju struje svakodnevno i zapisivao rezultate koje planiram da uporedim ove godine, posto sam u medjuvremenu instalirao toplotnu pumpu vazduh voda vitokal 200 s gore pomenutu. Poceo sam sa Alfa klimom iz Knjazevca, Tera term, Termika i Cim gas iz Subotice MIFIMI Nis itd itd... svi su mi savetovali sisteme voda/voda, zemlja/voda ali ja za te sisteme nisam imao uslove.
Kad sam vec bio odustao od ugradnje pumpe i poceo da razmisljam o instalaciji kotla na pelet naisao sam sasvim slucajno na jednog gospodina povratnika iz Svajcarske, koji se inace bavi grejanjem. Kako smo brzo nasli zajednicku temu on se zainteresovao da dodje da pogleda moj objekat i da mi pomogne u resavnju dileme oko izbora nacina grejanja. On je bio prvi koji je predlozio da to bude sistem vazduh/voda jer je to jedjni moguc sistem i jedini koji je odvojio vreme da dodje i na licu mesta pogleda objekat. Razgovor je trajao satima izneo sam mu sva iskustva sa firmama koje sam kontaktirao kao i sve sto sam saznao sa ovog i drugih foruma, u tom razgovoru on mi je razbio predrasude o pumpama vazduh/voda koje ovde vladaju i rekao mi da je ta dilema u Svajcarskoj vladala pre 10 godina. Na njegovu inicijativu Viessmann predstavnistvo u Beogradu je stavilo u ponudu Vitkal 200s, do tada je nisu zvanicno imali u ponudi.
Prihvatio sam njegov predlog da instaliramo Viessmann-ovu toplotnu pumpu i poduhvat je realizovan 6 maja ove godine.Prvi utisci su izvanredni istina pumpa je radila svega 2-3 veceri pocetkom maja kada je temperatura bila niska posto ima senzor spoljne temperature tako da nisam mogao da je prevarim da radi kada je toplo.
Cekamo prve hladne dane kako bih imao konkretne podatke koje zelim da uporedim sa proslogodisnjim i naravno da vam prezentujem.
Za kraj bih hteo da pozdravim i sve gore pomenute firme i da im se zahvalim na vremenu koje su izdvojili za mene.
Da kazemo nesto i o brojkama u 6 nedelji 2012 godine (aktuelna) pumpa je radila do sad 42h potrosila je 95,9 kWh ili 2,28kW po radnom satu, nazalost jos uvek mi nisu insralirali kalolimatar tako da podatak o visini COP-a nemam. Temperatura polaza je 38-39c sto i nije bas pohvalno za podno grejanje, ali navikli smo se brzo na konfor da se setamo po kuci u kratkim majcama. Analizirao sam podatke rada pumpe do sada pa kaze ovako: Pumpa je ukupno radila 2655 sati za to vreme potrosila je 2597kWh elektricne energije (pocela je sa radom 40-te nedelje 2011god), po satu rada tosila je 0.978kW. po nedeljama potrosnja se kretala 40 nedelja 0.8kW, 41-0,57, 42-0.59,43-0.6, 44-0.59, 45-0.62, 46-0.9, 47-1.21, 48-1.01,49-0.76, 50-0.68,51-1.1, 52-1.07, 01 nedelja 2012god-0.82kW, 02-1.04, 03-1.09, 04-1.27, 05-1.94 i 06-2.28. Zakljucak je ocigledan sa padom temperature raste potrosnja, sto je i ocekivano. Pored ovoga zabelezeno je i 15 sati rada grejaca na prvon stepenu 3kw, sto je bio u dva slucaja kada je nestajala struja te je prilikom dolaska pumpa ukljucila zastitu i iskljucila kompresor. Nisam jos dobi racun za struju po mojoj racunicu negde oko 7000 dinara 1000kWh za celu kucu gde je 650-700 grejanje. Da kazem jos oko rezima rada pumpe u servisnom meniju pise da pumpa ima 5 rezima rada (inverter) 1 nivo najnizi 225sati rada 2-836sati, 3-1042, 4-372 i 5 najjaci-169sata rada. kao i 15 sati rada grejaca u prvom stepenu 3kW. Nemam podatak kolika je potrosnja u svakom rezimu ponaosob. Da dodam jos jednom za one koji nisu u toku radi se o pumpi vazduh-voda 8kW radi na podnom grejanju, kuca je 160m2, ali za sada se greje samo prizemlje 70m2, problem je unutrasnje stepeniste pa dosta toplote ide gore, gde je i sada temperatura 8-10 stepeni.
Toliko toga je receno u ovoj temi a opet smo na pocetku,kao sto sam vec rekao, ja imam toplotnu pumpu vazduh/voda i jedva cekam trenutak da vidim sta moze, o svemu cu vas obavestavati. Naravno da pumpa voda/voda ima bolji ucinak i da je efikasnija, ali pravo pitanje je imamo li mi dovoljno vode, sta sa tolikom vodom gde je distribuirati, opet kad su u pitanju geo sonde ko mi garantuje da ce ta sonda davati dovoljno energije kroz recimo 10 godina.
To su sve pitanja na koja nemamo prakticne odgovore a investicije su visoke, niko od firmi nije spreman da garantuje za ceo sistem voda/voda vec daju garanciju samo na pumpu, ja se pitam stace mi odlicna pumpa ako nemam dovoljno vode za njen rad, opet da li je opravdana investicija od 10-12 hiljada evra za sistem koji treba da greje 150 do 200m2 kolike su u proseku nase kuce.
Jos bih hteo da se osvrnem na to kolike su izmerene prosecne temperature za recimo Beograd za zadnjih 10 godina i kakva je tendencija. Opet treba se osvrnuti i na napredak tehnike, tako da je pitanje da li ce ove pumpe da se smatraju efikasnim za nekoliko godina.
Trazeci odgovore na sva ova pitanja ja sam zakljucio da je za porodicne kuce najisplativije ugraditi sistem vazduh/voda koji je jednostavan za instalaciju i dovoljno snazan da zadovolji potrebe solidno izolovane kuce u nasem podnevlju.Naravno da se netreba osloniti samo na pumpu vec treba ici na bivalentno resenje recimo toplotna pumpa vazduh/voda i elektro grejac koji bi u ekstremnim situacijama, kojih je jako malo par dana u godini, pomogao Za velike objekte i tamo gde postoje prirodni resursi reke i jezera naravno da se isplati sistem voda/voda.
U koliko se ispostavi da pumpa koju sam ugradio ne moze da ugreje kucu necu traziti da mi ugrade vecu pumpu vec cu traziti propuste na objektu, gde gubim energiju npr izolacija, stakla na prozorima itd. Na zapadu rade na nultim kucama ( objekti kojima nije potrebna dodatna energija za grejanje i hladjenje) a mi se ovde razbacujemo sa hiljadama vati. Resenje problema je svesti gubitke na minimum, pa tek onda razmisljti o grejanju/hladjenju.
Za sve moje dileme koje sam ovde izneo zatrazio sam odgovore od strucnjaka za tu oblast koje kad dobijem takodje cu objaviti.
Dajte da probamo da saznamo sta se na tom polju radi u npr Nemackoj koja je verujem daleko ispred nas i gde je klima nepovoljnija. Da li oni rade voda/voda i da li je kod njih 50w/m2, kolika im ie izolacija i koju stolariju koriste, verujem da bi smo dobili jasniju sliku
Dosta privatnih poruka sam dobio sa pitanjem oko kredita za toplotnu pumpu. Ja sam svoju kupio preko Prokredit banke, kredit za ustedu energije i kamata mi je u pocetku bila 12,33 procenata a od 01.07.2011 porasla je na 12,85 procenata objasnjenje je USKLADJIVANJE SA EURIBOROM, sta reci prosle su samo dve rate a vec uskladjuju kamatu. Hteo bih da dodam da sam pre 4 godine uzeo isti kredit za PVC stolariju i ostalo mi je jos par rata a na tom kreditu nisu izvrsili uskladjivanje bas cudno za iste uslove kredita. U Cacanskoj banci sam uzeo kredit za podno grejanje gde je kamata 7,96 i nisu je menjali. Problem je sto traze 30 procenata ucesca.
Ja se sa grupom prijatelja vec izvesno vreme bavim promocijom odrzivog razvoja, ustedom energije i obnovljivim izvorima u proceduri smo osnivanja NVO kako bi mogli da uticemo na vlastodrsce da obrate vise paznje na ovu oblast. Do sada smo u Pozarevcu organizovali tribine na temu toplotnih pumpi, Znacaja niskoemisionog stakla kod PVC stolarije i uloge termicke izolacije objekata. Moram da priznam da je kod nas mala zainteresovanost za ove teme kako gradjanstva tako i privrednika a sto je zabrinjavajuce lokalna vlast je najmanje zainteresovana.
Nemam nameru nikog da reklamiram iskljucivo pisem iz iskustva i licnog ubedjenja, ima dosta primera lose odradjenih toplotnih pumpi gde recimo ponorni bunar ne moze da primi vodu pa covek nesme da ukljuci pumpu jer nezna sta ce sa vodom, ovo je slucaj u Padini kod Panceva, ako gospodin dopusti objavicu detalje oko toga ko je i kako uradio sistem i da zlo bude vece koliko je sve to kostalo, drugi los primer je u okolini Pozarevca gde je ceo slucaj zavrsio na sudu, ima i slucaja solarnog grejanja gde je covek u sistem ulozio oko 8 000e a mora da dogreva pomocu elektro kotla a obecano mu je mnogo vise. Hteo bih da ohrabrim sve koji imaju iskusta sa toplotnim pumpama da podele iskustva.
Kontaktirao sam VIESSMANN predstavnisvo u Srbiji ciju pumpu sam kupio
http://www.viessmann.rs/data/f...20verzija%29,%202011-04-15.pdf , zelja mi je da ugradim brojilo za potrosnju struje i kalolimetar za merenje proizvedene toplote i da dobijene rezultate objavljujem. Budite sigurni da ako ne budem zadovoljan to cete prvi saznati. Kada sam birao pumpu za sebe rukovodio sam se principom da je pumpa slozen sklop i da ne moze da se sklapa u garazi po principu uradi sam, ako planirate da uzimate preko kredita banka ce Vam traziti sve sertifikate oko energetske efikasnosti. Da se razumemo ne treba svi da kupe istu pumpu da bi imali dobro grejanje niti je moj izbor najbolji, to je kompromis izmedju mojih zelja i mogucnosti. Ako se oslonite na svetski priznate brendove manje su vam sanse da pogresite. Ja sam zeleo da ustedim par stotina eura na instalaciji podnog grejanja pa sam dobio turske al-pex cevi koje su postavljene na velikom rastojanju jeftinu cirkulacionu pumpu sanitarne razdelnike bez meraca protoka itd... sada bih dao duplo vise da to promenim ali sam u medjuvremenu uradio ravnjajuci sloj i podove (kasno). Isti taj instalater mi je nudio solarne kolektore i toplotnu pumpu, na sta bi to tek licalo pitam se ja.
Budite oprezni kod izbora izvodjaca i trudite se da dodjete do ljudi kod kojih je isti radio kako bi ste culi iskusta iz prve ruke to je jedini nacin da dodjete do pravog izvodjaca i da sacuvate zivce i novac
Problemi koji su mi se javili kod grejanja: kao prvo cevi su FIRAT Turska a obecane su mi FRANKISHE razlika je 0,30 e po metru, cirkulaciona pumpa je Severova koja se cuje i danju u prvoj brzini a nocu da ne pricam, termostat je IMIT mehanicki mislim da se koristi za TA peci, grejanje je prve sezone radilo preko elektro kotla koji je bio povezan na 12 kW, a pomenuta pumpa je radila preko termostata kada radi kotao radi pumpa. Posto je kotao radio u kratkim intervalima pumpa nije uspevala da napravi krug kroz sve cevi pa mi je temperatura poda oscilirala i konstantno je bila neravnomerna, u prostorijama gde su krugovi kraci pod je topliji i obrnuto. Hodnik i kupatilo su spojeni na istom krugu a susac za peskire je direkno vezan na sabirnik, temperatura u susacu je ista kao i u podu. Kada sam reklamirao sve ovo predlozio mi je da smanjujem protok kroz krace krugove i da tako balansiram grejanje.
Da bih resio svoj problem procitao sam sve sto sam nasao o podnom grejanju i kroz kucu mi je prosla armija majstora. Na kraju sam odlucio da smanjim smagu kotla na 6 kW gde sam postigao da mi kotao radi u duzim vremenskim intervalima, cirkulacionu pumpu sam vezao direktno da radi neprekidno (uzitak u zvuku je bio konstantan) sobni termostat sam podesio da u prostoriji bude 21c a temperaturu vode podesio na 30c pod je imao oko 25c konstantno jedino nisam uspeo da resim hodnik gde su na pojedinim mestima redje cevi pa je primetna razlika i susac u kupatilu koji sa 30c ne sluzi nicemu.
Problem mi je predstavljalo i to sto sam ceo sistem uzeo na kredit kao sto sam vec rekao i sto je banka novac uplatila izvodjacu unapred tako da nisam imao nacin da ga privolim da uradi sistem kako je obecao, sud sam odbacio kao opciju jer nisam radio ugovor. Da imao sam i taj problem da je sa izvodjenjem radova kasnio 2 meseca. Kada sam se zalio na izvodjaca cuo sam da nisam jedini koji je imao problem sa njim. ZATO VAM KAZEM DOBRO SE RASPITAJTE DA NEBISTE BILI PRIMORANI DA UCITE ZANAT I!!!
Isti mi se ponudio da mi instalira pumpu voda/voda Knjazevacku i da mi uradi solarni sistem za zagrevanje sanitarne vode. Kako bi to tek radilo? Reklamira se i na internetu tako da budite oprezni.
MISLIM DA SAD RAZUMETE O CEMU SAM PISAO U PREDHODNOJ PORUCI !
Da se razumemo nemam ja nista protiv onih koji sami pokusavaju da sklope toplotnu pumpu, cak naprotiv i sam sam imao takvu ideju ali mi smeta sto pojedinci poput pomenutog MAJSTORA predstavljaju kao profesionalci a nemaju instaliranu ni jednu jedinu pumpu.
Drugi problem je sto ja promovisem ovu oblast i pokusavam da na licnom primeru pokazem koliko je bitno izolovati kucu, menjati stolariju i ugradjivati toplotnu pumpu. Mnogo ociju je upereno u mene i cekaju da vide sta cu ja da uradim pa ce da odluce da li da me slede ili ne. Radi istine moram da kazem da sam imao ponuda od pojedinih uvoznika kineskih pumpi i pojedinaca koji sami sklapaju pumpe da mi instaliraju istu kako bih lobirao za njih.
JOS UVEK JE SLABO INTERESOVANJE ZA OVU OBLAST, DA NE POMINJEM KOLIKO JE USTEDA ENERGIJE BITNA ZA OCUVANJE PRIRODE, KOLIKO SE SAMO SUMA POSECE ZA GREJANJE I KOLIKO UGLJEN-DIOKSIDA ISPUSTI U ATMOSVERU TOKOM GREJNE SEZONE. DRZAVA JOS UVEK NEVIDI INTERES DA SUBVENCIONISE OVU OBLAST, CAK POJEDINIM UVOZNICIMA PUMPI NAPLACUJE EKOLOSKU TAKSU. ZATO JE JAKO BITNO DA MI KOJI SE OPREDELIMO DA INVESTIRAMO U OVAKVE SISTEME NE NAIDJEMO NA POGRESNE LJUDE PA DA PORED TOGA STO CE MO LOSE DA PRODJEMO SVOJIM PRIMEROM ODVRATIMO I DRUGE OD TE IDEJE
Navescu deo odgovora na pismo koje sam uputio Viessman-u na temu odabira snage pumpe, primetio sam da kod nas ima dosta sporenja oko toga.
Što se tiče samog razgovora na temu toplotnih pumpi - pre svega isti se može vršiti samo u krugu proizvoda odnosno proizvođača koji su proizvodnju i ispitivanja izvršili u skladu sa EN 14511, ili još malo detaljnije
Sledeći korak je sagledavanje vrednosti COP i EER, kao i konstrukcionih rešenja. Ovde često bude greška - prema EN 14511 kapacitet i COP toplotne pumpe vazduh/voda se definiše za dve radne tačke vazduh 2C/polaz u sistemu grejanj 35C i vazduh 7C /polaz u sistemu grejanj 35C - kao i dijagram za sve ostale vrednosti.
Nadalje ako je proizvođač u EHPA (evropska asocijacija za toplotne pumpe) i DACH-u (asocijacija kvaliteta za Nemačku, Austriju i Švajcarsku) to daje dodatne oznake kvaliteta.
Kvalitetan izbor toplotne pumpe je sistemsko rešenje - zavisi od dosta faktora - no pre svega od kvaliteta gradnje objekta i samog sistema grejanja. Naravno ideja jeste pre svega da je objekat kvalitetno odrađen (ovde se često pravi greška tako što se kvalitetnim objektom smatra onaj koji ima "debele" zidove) - bitni su slojevi, izabrani materijali, način gradnje i arhitektura - no na kraju se radi građevinska fizika i mašinski proračun toplotnih gubitaka za grejanje i dobitaka za hlađenje i to je polazna osnova. Standard gradnje u Zapadnoj Evropi je sada na nivou 40-50 W/m2, pa i niže - a kod nas nažalost osciluje u skladu sa mogućnošću investitora (ovde mislim da je najmanji problem), tehničkim nivoom tržišta (ovde mislim da je najveći problem), aktuelnom cenom energenta na tržištu i ekološkom nebrigom.
Kada razmišljamo o toplotnoj pumpi pre svega mislimo na kvalitetan objekat (moje lično mišljenje je da je prava meta objekat opterećenja od 60 najviše 80 W/m2) i na niskotemperaturski sistem grejanja. Ovo drugo - što je moguće niže to je bolje - dakle 35/27C, i sl. Naravno ovo bitno utiče na COP - jer prava stvar kod toplotne pumpe je što manja razlika između primara i sekundara.
Svi tipovi toplotnih pumpi - kada se radi o izvoru energije imaju svojih prednosti i mana.
Voda je energetski najpovoljnija - ali je dosta problematična po pitanju dostupnosti i postojanosti, tehnički dosta zahtevna i finansijski nezgodna.
Zemlja je energetski dosta povoljna, problematična po dostupnosti po pitanju gradske sredine pre svega - investiciono najzahtevnija (kada pričamo o sondama), tehnički zahtevna - ovde ima malo znanja na tržištu i nažalost dosta se greši.
najveća prednost vazduha je da ga ima u izobilju, te da je investiciono po pitanju primara najbolji - nama investicije u tom smislu. Najveća mana vazduha je njegova energetska izdašnost - ona se menja tokom godine sa promenom spoljašnje temperature. Kada dođe zima - temperatura je najniža a nama treba za grejanje, a kada dođe leto - temperatura je najviša a nama treba za hlađenje. Ono što je dobro je da su ove temperature bitno različite u odnosu na projektne vrednosti (npr. prosek u januaru u Beogradu je 0,3C u plusu, pa je COP vazduh/voda priče sjajan) i sl. Bitna prednost toplotne pumpe vazduh/voda od ostalih sistema (voda/voda i zemlja/voda) je što je ona modulaciona i u malom kapacitetu (pričam o našoj pumpi - nemaju svi ovo), te nije jedostepena kao voda/voda ili zemlja/voda i samim tim nema taktnog rada koji je veoma loš po pitanju godišnjeg faktora grejanja i servisnih problema.
Dodatni problem na našem tržištu je tehničko nepoznavanje materije, odnosno odabir kapaciteta toplotne pumpe. Izbor pre svega ide na maksimalno potrebni projektovani kapacitet i monovalentan način rada i tu se napravi velika greška.
Monovalentan način rada znači da će pumpa pokrivati sve potrebe objekta tokom cele godine. Naše spoljne projektne temperature se nisu menjale već 40-ak godina (za Beogradje -18C!!??) - i kada se ovo sabere izabere se toplotna pumpa. Ovo je veliki problem - pre svega spoljna temperatura je daleko od realne (u Nemačkoj su najgore zone na -12C??!!) pa odabrani kapacitet znači veliku investiciju za korisnika ali i lošu eksploataciju obzirom da će toplotna pumpa najveći deo godine raditi sa najmanjim mogućim kapacitetom i biti u taktnom režimu - što za rezultata daje niše faktor grejanja pumpe i godišnji faktor grejanja sistema i eventualne češće servise.
Da bi se pravilno odabrao kapacitet - potrebno je imati dobru dokumentaciju od strane proizvođača (ovde se proizvođači bitno razlikuju) - gde je jasno definisano kako se menja kapacitet sa promenom spoljašnje temperature vazduha) i u skladu sa željenom temperaturom polaznog voda - ovo naravno Viessmann ima. Sa druge strane na isti dijagram se ucrta linija opterećenja objekta - po pitanju grejanja za spoljašnju temperaturu 20C - potreba je 0 kW - a za realnu spoljašnju zimsku temperaturu (npr. -12C) X kW i traži se da se ove krive preseku u zoni -5 do -8C. Ovako odabrana toplotna pumpa garantuje najoptimalniji izbor - najbolji odnos investiranog i dobijenog, naveći broj radnih sati i najveći godišnji faktor grejanja, bez servisne problematike. To znači da će ona podneti 80-90% potreba objekta na godišnjem nivou - a da će eventualne špiceve podneti inercija kvalitetnog objekta sa dodatnim uključenjem nekog generatora toplote (najčešće integrisani električni grejač - tada se način rada zove monoenergetski).
U prilogu par dijagrama na temu gore navedenog.
Dijagram promene kapaciteta sa promenom spoljašnje temperature i u zavisnosti od sistema grejanja - A i adekvatan utrošak električne energije - B
Odgovarajući COP
Primer odabira kapaciteta
I možda najbolja preporuka za dimenzionisanje - pri čemu je A paralelni radni režim (jednovremeni rad toplotne pumpe i dodatnog kotla) i B alternativni radni režim (do bivalentne tačke radi samo toplotna pumpa, a od nje radi samo kotao) - jasno se vidi da ako izabereš kapacitet na nivou 60% do 80% od projektovanog pokrivaš potrebe objekta na godišnjem nivou od 90 do 95%.
DA SE ZAHVALIM G-DINU VLADIMIRU VULICEVICU DIPLOMIRANOM MASINSKOM INZENJERU CIJI JE OVO TEKST!
POMOC NEUMEM DA ZAKACIM GRAFIKONE KOJE MI JE COVEK POSLAO
Pozdrav svima, dosta je bilo teoretisanja, dosao je cas kada je toplotna pumpa pocela da greje, upisao sam stanje na strujomeru, trebace joj par dana dok se izbalansira podno grejanje. Nisam jos uvek instalirao posebno broilo tako da cu imati priblizne podatke. Zamolio sam firmu koja mi je instalirala grejanje da postavimo broilo i kalolimetar kako bi imali precizne podatke. Zamolio bih i ostale forumase koji su ugradili toplotnu pumpu da podele svoja iskustva.
Nije mi toliko interesantno koliko trosi na 10 stepeni u plusu jedva cekam da vidim sta radi kada je minus, posto je u pitanju vazduh-voda model koji nije bas omiljen u Srbiji. Prvih dva dana nisam ni primetio da se ukljucila posto je toliko tiha, slucajno sam osetio jedno jutro da je pod poceo da se greje. Prvi utisci ohrabruju, pratimo situaciju dalje i naravno javljamo. POZDRAV
Evo i prvih rezultata za grejanje pomocu toplotne pumpe vazduh/voda, uporedjivao sam potrosnju za prosli mesec i predprosli kada nije radilo grejanje tako da su podaci priblizni. Drugo grejanje je pusteno samo u prizemlju 64m2, ali dobar deo toplote ide i na sprat jer se radi o unutrasnjem stepenistu koje je pregradjeno harmonika vratima. Imam problem i sa malom izolacijom na podu 2cm tvrdo presovanog stiropora tako da mi je i u podrumu jako toplo, gubici naravno. Ponovo moram da kazem da mi je podno grejanje jako lose uradjeno te nemam nikakvu regulaciju pa se desava da je u kuci bilo i 25stepeni c. Probacu da preradim podno a mozda i podignem ceo pod pa sve uradim ponovo
Razlika u potrosnji sa grejanjem i bez grejanja je 576-332 jednako 244kW/h u dinarima 3586-2100 jednako 1486 dinara. grejanje je pusteno 09.10.2011 struja je popisana 03.11.2011 godine, radilo je 24 dana ili kako pise u dnevniku rada na pumpi za tri nedelje radila je 349sati, 244kW/h podeljeno sa 349h dodje oko 700 w potrosne na sat rada za 64m2 koliko se greje sto je oko 11w/m2 na sat. Mislim da su rezultati vise nego dobri. Mora se uzeti u obzir da su ovo sve priblizni rezultati.
Cekamo nove rezultate za sad je dnevna porosnja priblizno ista posto belezim svakog dana, sa padom temperature ocekujem i vecu.
Sa zakasnjenjem objavljujem rezultate za novembar, ukupna potrosnja za kucu bila je 855kWh, za grejanje potroseno je 581kWh (podaci su ocitani sa pumpe) u dinarima ukupan racun je 5487 dinara, na grejanje je potroseno oko 3500 dinara . Ako se pogleda nedeljna potrosnja vidi se da je najveca potrosnja zabelezena 47 nedelje kada je vlaznost vazduha bila preko 70 procenata sto je za pumpu nepovoljno, dolazi do zamrzavanja spoljne jedinice.
Pozdrav svima, drago mi je da je tema ponovo ozivela sto i necudi sobzirom da je vanredna situacija sto se temperature tice. Kod mene je situacija sledeca pumpa radi jos uvek na vazduh bez startovanja elektro grejaca. Posto mi je ovo malo neocekivano za ove uslove obratio sam se proizvodjacu za pojasnjenje te kopiram tekst da ga ne prepricavam. Da bi se uključio električni grejač moraju da se ispune dva uslova:
- spoljašnja temperatura mora biti ispod podešene vrednosti bivalentne temperature
- toplotna pumpa duži vremenski interval ne može da postigne zadatu temperaturu polaznog voda prema podešenoj krivi grejanja.
U ovom slučaju se uključuje prvi stepen grejača. Ako u narednih 30 minuta se ni sa prvim grejačem ne postiže željena temperatura - uključuje se drugi stepen, a prvi isključuje. I ako u narednih 30 minuta opet nije dostignuta željena temperatura polaznog voda - uključuju se oba grejača.
Dakle - logika je da se grejači koriste baš kada mora i što je moguće manje, ali to zavisi i od podešavanja - bivalentne temperature i krive grejanja.
Postoji i havarijsko uključenje grejača - u slučaju kada je toplotna pumpa u kvaru.
Da kazemo nesto i o brojkama u 6 nedelji 2012 godine (aktuelna) pumpa je radila do sad 42h potrosila je 95,9 kWh ili 2,28kW po radnom satu, nazalost jos uvek mi nisu insralirali kalolimatar tako da podatak o visini COP-a nemam. Temperatura polaza je 38-39c sto i nije bas pohvalno za podno grejanje, ali navikli smo se brzo na konfor da se setamo po kuci u kratkim majcama. Analizirao sam podatke rada pumpe do sada pa kaze ovako: Pumpa je ukupno radila 2655 sati za to vreme potrosila je 2597kWh elektricne energije (pocela je sa radom 40-te nedelje 2011god), po satu rada tosila je 0.978kW. po nedeljama potrosnja se kretala 40 nedelja 0.8kW, 41-0,57, 42-0.59,43-0.6, 44-0.59, 45-0.62, 46-0.9, 47-1.21, 48-1.01,49-0.76, 50-0.68,51-1.1, 52-1.07, 01 nedelja 2012god-0.82kW, 02-1.04, 03-1.09, 04-1.27, 05-1.94 i 06-2.28. Zakljucak je ocigledan sa padom temperature raste potrosnja, sto je i ocekivano. Pored ovoga zabelezeno je i 15 sati rada grejaca na prvon stepenu 3kw, sto je bio u dva slucaja kada je nestajala struja te je prilikom dolaska pumpa ukljucila zastitu i iskljucila kompresor. Nisam jos dobi racun za struju po mojoj racunicu negde oko 7000 dinara 1000kWh za celu kucu gde je 650-700 grejanje. Da kazem jos oko rezima rada pumpe u servisnom meniju pise da pumpa ima 5 rezima rada (inverter) 1 nivo najnizi 225sati rada 2-836sati, 3-1042, 4-372 i 5 najjaci-169sata rada. kao i 15 sati rada grejaca u prvom stepenu 3kW. Nemam podatak kolika je potrosnja u svakom rezimu ponaosob. Da dodam jos jednom za one koji nisu u toku radi se o pumpi vazduh-voda 8kW radi na podnom grejanju, kuca je 160m2, ali za sada se greje samo prizemlje 70m2, problem je unutrasnje stepeniste pa dosta toplote ide gore, gde je i sada temperatura 8-10 stepeni
Evo rezultata za februar, uzecu u razmatranje cetri zadnje nedelje 05 nedelja 2012 godine pumpa je radila 153 sata potrosila 296.5 kW/h (1.94kW/h po satu rada) i zabelezila najnizu temperaturu -14 c, 06 nedelja 163sata rada 369kW/h potrosnja (2.26kW po satu) temperatura -17, 07 nedelja 165 sata rada 286.3 kW/h potrosnja (1.74 kW po satu rada) temperatura -11 i 08 nedelja 166 sati rada 184.7 kW/h potrosnja (1.11kW po satu rada) temperatura -2c Racunam da ce racun iznositi oko 8500 din. Da dodam i da je elektro grejac zabelezio 3 sata rada u prvom stepenu 3kW i to kada je bilo -17. Misljenja sam da je temperatura bar jos 3 stepena niza jer je senzor zalepljen na fasadu na oko pola metra os prozora (uvek mi se razlikuje temperatura na pumpi i u autu). Da ne ureknem pumpu radila je po ekstremnim uslovima izvan mojih ocekivanja. Grejac je palila svega tri sata za mesec dana i uspevala je da postigne 38-39 stepeni u polazu, sada je 35-36 u polazu.
Za kolegu iz Kikinde Ja sam imao dilemu voda-voda ili vazduh-voda i odlucio se za vazduh iz razloga sto sam za 6 000 dobio nemacki proizvod dok su mi za vodu trazili i do 12 000 i to za FONKO. Mislim da je vazduh-voda u prednosti zbog jednostavnosti sistema nize cene i radi se o inverter tehnologiji, dok kod voda-voda to nije slucaj. Ono sto su mi rekli predstavnici proizvodjaca od kojih sam uzeo pumpu ( inace rade i voda-voda) da se voda-voda isplati u slucajevima gde ima vode u izobilju (ne postoji mogucnost da presusi bunar) i na vecim objektima, poslovne zgrade, hale itd
[Ovu poruku je menjao bakara dana 09.01.2013. u 12:07 GMT+1]