Ono sto se meni ne svidja je sto se cesto matematicki model projektuje na fizicki. U nauci cesto ima situacija (tj. posebno u dvantnoj mehanici) da se, koristeci tvoju analogiju, kaze da cigla nema oblik jer mi ne mozemo utvrditi oblik cigle posto je mozemo posmatrati samo koristeci druge cigle. Medjutim, iako mi to mozda ne mozemo odrediti, cigla je i dalje u obliku kvadra (da ne kazem kockasta ;) ).
Pa nije bas tako. Kao prvo, za ciglu znas kakvog je oblika pa je apsurdno poricati tako nesto. Za foton niti znas a, kako stvari stoje za sada, niti mozes da znas njegov oblik ako isti postoji. To je sasvim drugi nivo problema.
Razlog zasto se foton, i ostale elementarne cestice definisu kao "bez strukture" je vrlo jednostavan: nije moguce "videti" njihovu, hipoteticku, strukturu (i, btw, fizika je u poslednjih 100 godina razvila vrlo bogate mogucnosti "rastavljanja" cestica, sa LHC akceleratorom kao trenutno najmocnijim instrumentom za tu svrhu). Nemogucnost "vidjenja" ne iskljucuje da ono sto mi nazivamo "foton", mozda, ima nekakav "oblik" ali posto je to, bar za sada, neizvodljivo za utvrditi, nauka se jednostavno ne bavi time, dok se mozda jednog dana ne pojavi eksperiment koji je razbio foton na nesto, sto bi ukazivalo da se foton sastoji od "elementarnijih" sastojaka i, samim tim, ima strukturu.
Za sada nema nikakvog eksperimentalnog razloga da se to uzima u razmatranje. Sa druge strane, proton se isto tako smatrao elementarnom cesticom (bez strukture, itd.), ali kada su poceli da dolaze eksperimentalni rezultati koji su ukazivali da je proton razbijen, moralo je doci do revizije fizike. To se desilo tokom 60-tih i 70-tih i rezultati su danas poznati kao "Standardni model".
Prica o tome da li pojmove/atribute definisane kvantnom mehanikom (kao sto su talasna jednacina ili definicija elementarnih cestica) treba uzimati za fizicki realne ili ne je filozofsko pitanje, kojim se bave interpretacije kvantne mehanike recimo, ili neke ezotericnije discipline.
Ono sto jeste bitno je da racunanje sa verovatnocama amplituda u kvantnoj elektromehanici (gde pricamo o fotonima i elektronima) izuzetno u saglasnosti sa eksperimentima. Sta god neko mislio o "realnosti" kvantne mehanike, njena predvidjanja su, za sada, najprecizniji model sveta koji imamo.
Pokusavanje "razumevanja" kvantne mehanike u filozofskom smislu je uzaludan posao. Istorijski, to je neke naucnike (cak i velikane nauke) navodilo na zakljucak da kvantna mehanika, zbog svoje probabilisticke osnove, ne moze biti konacni model sveta. Belove nejednakosti su, prakticno, stavile tacku na to (ostala je jedna mogucnost koja bi implicirala determinisanost u mehanici, ali se ta mogucnost generalno ne uzima za mogucu mada ima fizicara kao sto je Gerard Hooft koji smatraju da tzv. super-determinizam ne moze biti odbacen).
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey