@Papak01
Hvala na pomoci batice!
Umorio sam se od silnih tekstova, a i tesko da se mogu setiti o cemu vec jesam pisao, a o cemu nisam.
Sigurno da postoji i ono sto mislim da jesam napisao, a nisam, a i ono sto nisam napisao, a mislim da jesam.
Zato su tu mladje snage :-)
-------------------------------------
Osim izvrsnog objasnjenja koje je Papak01 postavio, imao bih da dopunim jos par detalja:
Postoji znacajna razlika u predvidjanju kalkulacije kod feritnog jezgra sa diskretnim procepom (E, U, RM, i slicna jezgra), i toroida sa distribuisanim gap:
-jezgra sa diskretnim procepom se odlikuju strmom krivom ulaska u zasicenje, i kod njih se treba strogo drzati podalje od te granice, tj. za veoma pouzdan rad treba u kalkulaciju
uzeti u obzir neregularne uslove rada poput preopterecenja ili kratkog spoja. Odnosno jezgro mora ostati van zasicenja do dejstva zastitnog sklopa.
-jezgra sa distribuiranim procepom (poput torusa iz ATX) se odlikuju mekom karakteristikom zasicenja, gde ce kod znatno vece struje od nominalne, jezgro izgubiti jedan deo permeabiliteta (induktivitet ce opasti), no taj pad je tako monoton da kod nekih jezgara sa udvostrucenjem struje ce induktivitet opasti manje od trecine ukupnog (videti pdf sa prilozenog linka).
Na ovu osobinu se mozemo pouzdano osloniti, pa se mozemo sa kalkulacijom kretati po toj krivoj sve do minimalnog induktiviteta koji jos uvek zadovoljava. To pak znaci da cemo moci uraditi veoma razlicite kalkulacije sa istim jezgrom, pri cemu cemo birati mesto na krivoj koje nam najvise odgovara za zeljene uslove rada...
No, za takvo nesto moramo znati osobine konkretnog toroida koji cemo upotrebiti, ili mu pak snimiti krivu.
http://www.google.rs/url?sa=t&...WuXA&bvm=bv.45368065,d.Yms
Pozz